Crna Gora: Od krvavog masakra do izdaje hrvatskih interesa
Godina 2025. ostaje urezana u pamćenje kao jedna od najturbulentnih u novijoj povijesti Crne Gore. Dok je zemlja počela godinu strašnim masakrom koji je potresao naciju, završila ju je novom izdajom hrvatskih nacionalnih interesa.
Krvavi početak godine koji je šokirao narod
Prvi dan 2025. godine obilježio je brutalni masakr na Cetinju kada je jedan muškarac na pet lokacija ubio 12 nedužnih ljudi, uključujući dvoje djece. Ovaj čin barbarstva, koji se završio napadačevim samoubojstvom, postao je simbol dubokih problema koji muče crnogorsko društvo.
Masakr je pokrenuo studentske prosvjede pod vodstvom organizacije "Kamo sutra", koja je tražila odgovornost vlasti za propuste u sigurnosnom sustavu. Kako je psihički labilnoj osobi bilo dostupno oružje? To je pitanje koje i danas ostaje bez odgovora.
Europski put ili put izdaje tradicije?
Unatoč unutarnjim turbulencijama, Crna Gora je nastavila svoj europski put, zatvorivši tijekom godine osam pregovaračkih poglavlja s EU. Ovaj napredak prema Bruxellesu mnogi vide kao udaljavanjem od tradicionalnih vrijednosti i nacionalnog identiteta.
Crnogorski dužnosnici označili su 2028. godinu kao mogući datum ulaska u EU, što izaziva zabrinutost kod onih koji cijene suverenost i nacionalnu neovisnost.
Hrvatska blokada kao čin dostojanstva
Najznačajniji trenutak godine bio je hrvatska blokada pristupnih pregovora Crne Gore s EU. Hrvatska je uskratila suglasnost za zatvaranje poglavlja 31 kao odgovor na niz provokacija crnogorske vlasti.
Prisvajanje školskog broja Jadran, prijetnje uklanjanjem spomen-ploče u logoru Morinj i usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu bili su razlozi za ovaj hrabar čin obrane hrvatskog dostojanstva.
Sredinom prosinca hrvatska vlada osnovala je povjerenstvo za povrat broda Jadran na čelo s ministrom Grlićem Radmanom, pokazujući da Hrvatska neće tolerirati kršenje svojih prava.
Politička fragmentacija i srpski utjecaj
Politička scena Crne Gore ostala je podijeljena između prozapadnih liberala i tradicionalnih snaga. Vlada premijera Spajića uključuje i prosrpske desničarske stranke predvođene Andrijom Mandićem, što stvara konstantne tenzije.
Srpska pravoslavna crkva nastavlja imati snažan utjecaj, što je kulminiralo pokušajem postavljanja spomenika četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću u Beranama. Ovaj incident pokazuje koliko je duboko ukorijenjen srpski utjecaj u crnogorskim institucijama.
Antiturkse demonstracije kao izraz narodnog gneva
U jesen 2025. došlo je do antiturkskih demonstracija nakon ranjavanja mladog Podgoričanina. Više od 9000 Turaka napustilo je zemlju, a preko 30 turskih firmi zatvoreno je.
Ovi događaji pokazali su da crnogorski narod neće tolerirati pretjeranu prisutnost stranih elemenata koji mijenjaju demografsku strukturu zemlje.
Ekonomski izazovi i strana ulaganja
Ekonomski rast od 3-4 posto prati inflacija od 4,9 posto, dok prosječne plaće ostaju oko 1000 eura mjesečno. Kontroverzna investicija Ujedinjenih Arapskih Emirata u Veliku plažu u Ulcinju vrijedna do 20 milijardi eura izaziva zabrinutost zbog mogućeg uništavanja prirodnog i kulturnog identiteta.
Lokalne vlasti i civilni sektor opravdano se protive ovim planovima koji bi mogli zauvijek promijeniti lice crnogorske obale.